U devedesetima mobitela skoro pa nije ni bilo, walkman nije bio u modi, a osobna računala kod kuće su imali samo najčudniji, pogrbljeni, asocijalni pripadnici muškog spola koji su često bili predmet svakodnevne sprdnje svoje okoline zbog višesatnog buljenja u ekran. Danas je situacija sasvim suprotna - skoro svi mladi (uključujući pripadnice ženskog spola) svakodnevno koriste mobitel i računalo, iz ušiju im vire slušalice raznih uređaja nakrcanih mnoštvom glazbe dok su na putu od mjesta A do mjesta B i takvo korištenje moderne tehnologije je društveno prihvaćeno. Više vam se neće smijati što par sati dnevno provedete za računalom (to da se tih par sati bez problema magično rastegne u trećinu dana je sasvim druga tema).
Tom “informatičkom” tehnologijom upravlja softver koji najčešće ima grafičko sučelje koje pak radi interakcije s korisnikom koristi neki od jezika. U devedesetima taj je jezik gotovo uvijek bio engleski, no danas više nije tako rijetko da se pojavi i hrvatski jezik. Opet, nemojte se iznenaditi ako vidite da se onome koji je u devedesetima bio čudan, pogrbljen i asocijalan, koji u današnje vrijeme ima autoritet u tehnologijskim raspravama zahvaljujući upravo tom svom zavidnom stažu buljenja u ekran, diže kosa na spomen da koristite softver na hrvatskom jeziku. Zašto je tome tako?
U ta davna vremena kad je softver bio gotovo isključivo na engleskom, među tim rijetkim korisnicima računala nije bilo jezičara (a niti zamjetne inicijative za pronalaženjem hrvatskih prijevoda) koji bi mogli tako promptno predlagati i uvoditi prijevode opsegom brzorastuće terminologije računala. Jednostavno su se koristili termini i kratice iz engleskog - PC, joystick, monitor, file, slot, server, reset, taskbar, printer, itd. Kada godinama koristite te termine, uđu u uho i postanu sastavnim dijelom govora kad je riječ o računalima… barem među spomenutom populacijom.
Pojavom sve više softvera prevedenim na hrvatski javio se otpor prema tim prijevodima među tim “guruima”. Jedan od razloga je definitivno bio novost mnogih riječi u hrvatskom jeziku. Drugi je da ti prijevodi nisu ni uvijek pogađali bit značenja termina na engleskom. Treći je prirodno opiranje promjenama. Postoji li četvrti razlog? Može li to biti nedovoljno poznavanje i engleskog i hrvatskog jezika?
Prije nekoliko mjeseci uključio sam se u prevođenje softvera s engleskog na hrvatski. Točnije, prevodim grafičko okruženje K Desktop Environment (KDE). Osnovna motivacija je bila u tome što i sam koristim KDE i htio bih ga imati na hrvatskom. Ako će jednog dana ta lokalizirana inačica koristiti nekome na poslu ili u obrazovnim institucijama, još bolje! Možda začuđujuće, no to mi nije posao niti dobivam novčanu kompenzaciju za uloženo vrijeme i trud - volontiram. Zašto općenito volontiram bila je tema jednog od proteklih pokušaja kristaliziranja misli. Umjesto novca učim se raditi u zajednici okupljenoj putem Interneta i proširujem i produbljujem svoje znanje engleskog i hrvatskog.
To (ne)poznavanje engleskog i hrvatskog i odbijanje priznavanja te činjenice vidim kao četvrti razlog onom spomenutom otporu “gurua” prema softveru na hrvatskom jeziku. Averzija prema hrvatskom samo je smokvin list za činjenicu da postoji nemar prema hrvatskom jeziku što se tiče računalne terminologije. Nije da sugeriram da treba prevesti apsolutno svaki termin, već da se koristi hrvatska inačica ukoliko joj ništa ne fali. Prolistate li časopise koji se bave informatikom, računalima i srodnim temama brzo ćete uočiti engleske riječi dok postoje sasvim dobri prijevodi kao i često korištene jezičnih konstrukcija iz engleskog koje nimalo nisu u duhu hrvatskog jezika.
Valja reći da prevođenje softvera ima i negativnosti, a to je promjena interakcije korisnika s računalom. Naime, tipkovnički prečaci koji koriste slova iz engleskog jezika i riječi nekad nisu izvedivi u hrvatskom; npr. Quit koji vrlo često ima prečac Ctrl + Q u hrvatskom prijevodu “Izlaz” ne sugerira odakle dolazi slovo Q. To prvo slovo Q moguće je u engleskoj verziji iskoristiti i iz padajućeg izbornika aplikacije na što se korisnik može naviknuti, a što se mijenja korištenjem hrvatskog prijevoda.
Ukoliko i ti želiš sudjelovati u prevođenju KDE-a na hrvatski, slobodno se javi našem timu prevodioca o kojem više možeš saznati na stranicama lokalizacije KDE-a.
Ubuduće bih volio vidjeti više hrvatskih termina u spomenutim časopisima kao i argumentirane rasprave oko toga treba li koristiti softver na hrvatskom i općenito hrvatske termine.